Uređenje prirodnog krajobraza prikazano je krajobraznim projektom biološke sanacije kamenoloma tvornice Dalmacijacement u Solinu, gdje su odabrane autohtone drvenaste vrste pogodne za sprječavanje erozije i uspostavu postojeće fitocenoze česmine i alepskog bora. Obrađivano odlagalište nalazi se na području flišnih naslaga, koje su jako podložne eroziji. Stoga su predloženi određeni zahvati, kako bi se odnošenje tla spriječilo ili svelo na najmanju moguću mjeru. Za rekultivaciju ogoljenih terena predložene su uglavnom pionirske drvenaste vrste koje podnose nepovoljne uvjete staništa, kao što su zagađenje, suša, vrućina, vjetar, te za rast i razvoj trebaju manje količine hranjiva i stvaraju uvjete za razvoj ostalih biljnih vrsta. Odabrane su drvenaste autohtone mediteranske vrste koje su sposobne u što kraćem roku stvoriti biljni pokrov te osigurati stabilnost staništa. Sadnjom takvih vrsta poput alepskog bora, česmine, rašeljke, crnog jasena, brnistre i dr. stvaraju se s vremenom povoljni uvjeti za razvoj okolne vegetacije te se njima pridružuju i ostale vrste. Mješovite šumske zajednice različitih raznodobnih sastojina najotpornije su na razne utjecaje, najbolje i trajno zaštićuju tlo, povoljno djeluju na infiltraciju vode te su otpornije na požar. Stoga su odabrane razne četinjače i listače te svaka vrsta predložena u postotcima i pozicionirana ovisno o njenoj ulozi u rekultivaciji terena. Predložene su i neke drvenaste vrste koje ne rastu samoniklo unutar prisutne degradirane šumske zajednice ali koriste u manjem postotku zbog otpornosti na stanišne uvjete te zbog funkcionalnosti habitusa. Rasprostranjene su širom mediteranskog krajobraza, a odabrane su da bi donekle pridonijele biološkoj raznolikosti, ali i zbog estetskog djelovanja, jer se obrađivana površina nalazi uz cestu, te postoji mogućnost drugačijeg eksploatiranja u budućnosti. U takve vrste spadaju: oleandar, kineska borovica, vatreni trn itamaris.